Posetite Narodni muzej Kikinda, mesto koje otkriva zanimljive priče od pleistocena do 20. veka!
@NMKikinda
Najstarija kikindska jednospratnica, iz 1839. godine, poznata kao Kurija („Curia“ – sudnica) Nekada sedište sudskih i upravnih vlasti Velikokikindskog dištrikta i Kraljevskog sudbenog stola do 1876. Prostor je imao oko četrdeset zatvorskih ćelija; danas depoi koji čuvaju muzejsko blago Zgrada je danas simbol i čuvar kulturno-istorijskog nasleđa Kikinde i regiona
@gmkikinda
Najpoznatiji praistorijski stanovnik Kikinde, stara oko 500.000 godina Živela u vreme vlažne stepe punе mamuta, hijena i nosoroga Otkrivena 1996. u ciglani „Toza Marković“ tokom kopanja gline Stručnjaci prepoznali kosti, kljove i lobanju – počela velika istraživanja Stepski mamut: visok preko 4 m, težak oko 7 tona. Kosti sačuvane u...
@nmkikinda
Prvi stanovnici Banata živeli ovde pre oko 8000 godina Najstarije nalazište neolita otkriveno kod sela Iđoš, 7 km od Kikinde Pronađeni predmeti: glinene posude, tegovi za mreže, kamene sekire, koštana šila i figurine sa ljudskim/životinjskim osobinama Sačuvan otisak ljudskog stopala na podu kuće – direktan trag praistorijskog života Teritorija močvarna,...
@nmkikinda
Praistorijske zajednice sahranjivale su bližnje na uzvišenjima; zato su nekropole česte u severnom Banatu. Ključni lokaliteti: Podlokanj, Mokrin, Ostojićevo i Iđoš (označeni narandžasto na mapi). Pripadaju metalnom dobu – bakarnom i bronzanom. Najstarije: bakarno doba, nekropola u Podlokanju. Posebnosti: “posude na šupljoj nozi” – verovatno korišćene za termičku obradu hrane;...
Nekropole Mokrina i Ostojićeva datiraju iz ranog i srednjeg bronzanog doba. Pronađeno 312 grobova u Mokrinu i 285 u Ostojićevu – sahranjivani ljudi svih uzrasta. Analiza kostiju otkriva ishranu, zdravlje, pol, starost i društveni status. Posude u grobu služile za hranu; nakit i alati pratili pokojnika u zagrobni život. Praistorijski...
@nmkikinda
Rimskom carstvu pripada veći deo Evrope; uticaj se oseća i u Banatu. Na severnom Banatu tada živi nomadsko pleme Sarmata; delimično preuzima rimske proizvode i stil. Velika seoba naroda dovodi različite narode preko ove teritorije. Od 6. veka duže borave Avari; kasnije ih asimiluju Sloveni. Od 9. veka prostore naseljavaju...
@nmkikinda
Rekonstrukcija tipične banatske kuće od pre oko 100 godina. Prikazan nameštaj, pokućstvo i odeća koji dočaravaju svakodnevni život domaćinstva. U vitrini na komodi nalaze se staklene posude iz radionice Uroša Čavića. Čavićeva radionica bila jedina za oslikavanje stakla u Vojvodini krajem 18. i početkom 19. veka. Dekoracije: nacionalni motivi, istorijski...
Izložene su srpske i mađarske narodne nošnje. Poseban eksponat: kapa zlatara iz sela Melenci, delo Kate Lončarski – Zlatarke Izrađena od svile i brokata, ukrašena zlatovezom, dragim kamenčićima i biserima. Simbol prestiža u 19. i početkom 20. veka. Svekrva ju je poklanjala mladoj na venčanju; nosila se u svečanim prilikama...
Izloženi predmeti: Singer šivaća mašina, presa za veš (“rolja”), kolevka, kuhinjski nameštaj, posuđe i zidni tanjiri. “Dozidnica” ili “kuvarica” — dekorativno platno iznad šporeta, često sa šaljivim izrekama. Veliki drveni predmet je ledara – preteča frižidera; drveni sanduk obložen limom, sa prostorom za led i slavinom za vodu. Led u...
Makete prikazuju tipične banatske kuće iz 18. i 19. veka. Materijali gradnje: zemlja, glina, slama, pleva, trska, drvo. Kuće imale dve sobe (gosti i svakodnevni život), kuhinju i hodnik. Iako je postojao ulaz sa ulice, u kuću se najčešće ulazilo iz dvorišta gde se odvijao život. Plodno zemljište → razvijeno...
• Kikinda je relativno mlad grad; nastaje sredinom 18. veka. • Naselili je srpski graničari iz Pomorišja; legenda o osnivaču kapetanu Kristiforu Kenđelcu. • Grad građen po urbanom planu grofa Klaudija Mersija – ulice pod pravim uglom, trg u centru. • Stari naziv: Velika Kikinda (do 1947). • Godina 1774....
• Izloženi predmeti svedoče o ratovima 19. i 20. veka. • 1848–1849: Kikinda pogođena revolucijom; sukobi počeli socijalno, završili etnički; grad više puta spaljen, veliki gubici. • Prvi svetski rat: hiljade mobilisanih; Kikinđani se bore na više frontova; dobrovoljci pomažu proboj Solunskog fronta 1918; 20. novembra srpska vojska ulazi u...
• Period procvata grada u drugoj polovini 19. veka. Industrijski razvoj: mlinarstvo, eksploatacija gline i železnica. • Železnica povezuje Kikindu sa Segedinom i Temišvarom. • Na mapi grada s kraja 19. veka vidi se da se teritorijalni izgled grada malo promenio. • Na zidovima portreti uglednika (rad slikara Nikole Aleksića);...
• Obrazovanje se razvija u Kikindi krajem 19. veka; u Gimnaziji formiran Prirodoopisni muzej. Nastava obuhvatala zoologiju, botaniku, mineralogiju i sistematiku. • Izloženi su autentični nastavni modeli iz biologije sa prelaza iz 19. u 20. vek (plakati, modeli biljaka, bakterija i gljiva, stene, minerali, fosili, primerci životinja). • Modeli biljaka...
• U hodniku su prikazana savremena umetnička dela kikindskih autora od druge polovine 20. veka do danas. • Svaki umetnik predstavljen jednim radom, dajući uvid u raznolikost lokalne umetnosti. • Česti motivi: ravničarski pejzaži, specifična arhitektura, lokalni mentalitet. • Preporučeni radovi: “Čuvar stada” (Z. Mandić), “Seoska kuća sa dvorištem” (T....
@NMKikinda potpisuje autorska prava na objavljeni tekstualni sadržaj i fotografije. Projekat finansiran od strane Ministarstva kulture R.Srbije u 2025.godini / Supported by The Ministry of Culture and Information of Rep. of Serbia in 2025.